Naslovna | Za dušu i telo | Zdravlje | Zdrave noge za lak hod

Zdrave noge za lak hod

image

Stiglo je proleće i ljudima koji pate od proširenih vena donelo poznate tegobe: otiču im noge, osećaju težinu, napetost i bol u nogama, ne mogu dugo da stoje… Ti simptomi se pojačavaju naročito u proleće i leto.

Problem sa proširenim venama mogu da imaju ljudi svih životnih doba, od puberteta do duboke starosti, ali najčešće su to osobe starije od 40 godina, osobe koje zbog prirode posla mnogo stoje ili sede (šoferi, radnici za kompjuterom, daktilografi, ekonomisti, novinari, kelneri, šankeri, trgovci, recepcioneri…). Značajnu ulogu svakako ima i genetska predispozicija. Kod žena na problem proširenja vena utiče i hormonski status i trudnoće. O tome šta mogu učiniti da smanje tegobe, kada moraju na operaciju i pod kojim uslovima, za čitaoce „Lise” govore vaskularni hirurzi KBC „Bežanijska kosa” dr Nebojša Petrović i dr Bogdan Crnokrak. – Iako je problem sa proširenim venama najšire poznat i o njemu se mnogo više piše i govori, patologija vaskularnog sistema je mnogo šira i podrazumeva bolesti arterija i bolesti vena. Funkcija arterija je da dovede krv do tkiva. U stanjima kada to arterije nisu u mogućnosti, dolazi kao krajnja nepovoljna posledica do izumiranja tkiva. Zapušenje arterije može nastati naglo (tromboembolija, vazdušna embolija, embolija masnim tkivom...) ili postepeno, kao posledica hroničnog degenerativnog procesa u zidu arterije (ateroskleroza). Ateroskleroza najčešće pogađa dijabetičare, pušače, osobe sa genetskom predispozicijom, ljude koji imaju povećane masnoće u krvi ili su gojazni. Krvni sudovi se mogu začepiti u bilo kom delu tela, ali nažalost najčešće stradaju srce (infarkt), krvni sudovi vrata (opasnost od moždanog udara) i krvni sudovi nogu. Ateroskleroza je proces koji se dogadja na nivou zida krvnog suda, stvaraju se ateromatozni plakovi, uglavnom sastavljeni od masnoća koje iz krvi prodru u zid krvnog suda, stvore se zadebljanja, koja posle dovode do suženja krvnog suda. Ovom procesu su podložne sve arterije, počevši od aorte, čiji je normalni dijametar od 1,5 do 2 centimetra, do malih perifernih arterija. Zbog nepostojanja sistematskog pracenja stanja krvnih sudova, veliki broj pacijenata se , na žalost, uglavnom jako kasno javi lekaru. Kada se pojave bolovi u nogama, oni to pripisuju raznim drugim tegobama (degenerativnim oboljenjima kičme, reumi, itd.), a na žalost upravo te tegobe su prvi simptomi da se nešto događa sa njihovim krvnim sudovima, kaže dr Crnokrak.

Kako otkriti bolest
Poremećaj protoka krvi u krvnim sudovima dijagnostikuje se neinvazivnim i invazivnim dijagnostickim procedurama. Najdostupnija dijagnostička procedura je dopler tj. ultrazvučni pregled krvnih sudova , kojim se sa velikom sigurnošću može dijagnostikovati većina patoloških stanja i u arterijskom i u venskom sistemu. Radi sticanja preciznog uvida u stanje krvnih sudova koriste se još i arteriografija, kao i savremeni CT i MR uredjaji. Važno je da osobe pod rizikom (dijabetičari, pušači) redovno kontrolišu krvne sudove i pre nego im se pojave simptomi, da budu pod stalnim nazorom, da idu na godišnje ili dvogodišnje preglede. –Terapijski pristup ovom zdravstvenom problemu mora biti multidisciplinaran tj. ne podrazumeva samo kontrolu lekara koji leči osnovnu bolest, recimo dijabetes, već sinhronu kontrolu i vaskularnog hirurga i oftamologa i fizijatra i mnoge druge. Terapija može biti neoperativna (konzervativna) i operativna. Konzervativna terapija podrazumeva isključenje faktora rizika (prestanak pušenja, korekciju vrednosti masnoća u krvi, regulaciju dijabetesa, udobnu obuću), upotrebu lekova koji sprečavaju zgrušavanje krvi i lekova koji šire krvne sudove.
Operativna terapija podrazumeva ugradnju veštačkih krvnih sudova, graftova, na mestu zapušenog krvnog suda i endovaskularne procedure, postavljanje stentova i balon dilatacija u početnim fazama bolesti. Stentovi su posebne mrežice, obložene lekovima, koje se stavljaju unutar arterije, mogu da ga rašire, kako bi krv dovoljno cirkulisala. Druga mogućnost je balon dilatacija, širenje krvnog suda pomoću balona koji se uvede preko tanke žice.

Ružna crvena mreža
Žene se naročito žale na ružnu sliku ispucalih kapilara po nogama. Tu malo pomaže kozmetičar ili dermatolog. U principu se ta mreža ne može sasvim skinuti zato što je ona veoma sitna. U terapijskom pogledu vrlo je uspešna sklerozacija, kada se u proširene kapilare ubacuje sklerozantno sredstvo. Ta intervencija ne smeta zdravlju, jedino što komplikacije mogu biti kao i prilikom svake druge intervencije, a ukoliko se ubrizga previše sredstva, može da dođe do nekroze, pa se stvori ružni ožiljak, gori od stanja pre intervencije.
Površinske i dubinske vene Funkcija vena je da sprovedu krv od tkiva do srca. Venska mreža na nogama podrazumeva postojanje dva venska sistema – površnih vena koje se nalaze ispod kože i dubokih vena koje prate velike arterije i nalaze se ispod i između mišića nogu. Problem proširenih vena je problem isključivo površne venske mreže, dok je najčešće oboljenje dubokih vena tromboza, koja podrazumeva zgrušavanje krvi unutar vena, što stvara otok i bol. Dijagnostika venskih bolesti podrazumeva klinički pregled i pregled doplerom (ultrazvuk). Kada treba operisati vene Nažalost, ne postoji lek kojim se proširene vene mogu vratiti u prvobitno zdravo stanje, što znači da već postojeće stanje proširenih vena može da se održava kao takvo, ili da se pogoršava. Pokaže li ultrazvučni pregld da je kompletno stablo vene insuficijentno što znači da se krv vraća unazad, odnosno da je vena izgubila svoju funkciju, to je razlog za operaciju. Takođe, za operaciju su i proširene, golim okom vidljive vene, koje su do tri puta većeg promera nego što je normalno (od 5 milimetara pa naviše). Takođe, operativno se leče i pacijenti kod kojih postoji otvorena venska rana na potkolenici (ulkus kruris). Operišemo i vene ljudima koji to zahtevaju iz estetskih razloga – objašnjava dr Petrović. – Kada se vaskularnom hirurgu obrati pacijent sa bolom i otokom u listu noge, uradi se ultrazvučni pregled (dopler) kojim se vide protoci u dubokim venama, i može se postaviti dijagnoza tromboze dubokih vena ili ukoliko tromboze nema, reč je najčešće o drugim problemima, koji potiču od bolesti kičme ili opterećenja kuka. Tromboza dubokih vena se leči konzervativno, davanjem heparina – kaže dr Petrović. Čarape štite vene – Većini pacijenata koji imaju proširene vene a nisu za operaciju, ako zbog prirode posla puno sede ili stoje, predlažemo da kupe čarape za vene. To su čarape od specijalnih elastičnih materijala, koje imaju dozirani pritisak, najjači oko skočnog zgloba, gde su otoci najveći, dok prema gore on opada. Bitno je da te čarape nose tokom radne aktivnosti, a uveče ih skinu. Tako pacijenti imaju prijatan osećaj da je noga lagana, jer se ne pojavljuje otok. Preporučujemo, naravno i neke masti koje ubrzavaju površnu kapilarnu cirkulaciju, kao što je hepatrombin ili preparati sa ekstraktima kestena, kakvih je dosta na tržištu. Obavezno preporučujemo i aspirin dnevno, jer je univerzalni protektiv protiv tromboze. Stanje pacijenta koji je na takvoj preventivnoj zaštiti pratimo tri do šest meseci. Ako to stanje ne ide na bolje, ako se tegobe ne ublažavaju, onda moraju na operaciju – kaže dr Petrović.

Poželjna je rekreacija
Kod ljudi koji imaju rizik od proširenja vena, pomaže i bilo koji vid fizičke aktivnosti. Medžik Džonson, čuveni košarkaš, igrao je sa dubokom venskom trombozom šest meseci, sa čarapom za vene, uz optimalne rezultate. To pokazuje da nema nikakvih ograničenja, čak je poželjna fizička aktivnost jača od šetnje, kao što su trčanje, plivanje, vožnja bicikla. Na taj način se venski protok ubrzava, i tako se prevenira nastajanje tromboze.

I s uputom i privatno
Odeljenje vaskularne hirurgije KBC „Bežanijska kosa” radi već četiri godine. Godišnje se obavi oko 3.000 pregleda pacijenata sa područja Zemuna, Novog Beograda, Beograda i dalje do Novog Sada. Operiše se oko 150 pacijenata godišnje, a 70 do 80 operacija je zbog proširenih vena. Pored pacijenata koji se redovno primaju u bolnicu radi operativnog lečenja, postoji i komercijalni program, mimo liste čekanja, koji uz nadoknadu od 32.000 din, podrazumeva i boravak u apartmanu. Vaskularna ambulanta radi u Poliklinici KBC „Bežanijska kosa” ponedeljkom i sredom od 8 do 12 časova, bez zakazivanja, jer budu pregledani svi pacijenti koji dođu tog dana. BOKS Savremen, ali skupi laser Osim klasičnog hirurškog pristupa u poslednje vreme se primenjuje savremena intervencija sužavanja vena laserom. Za sada je skupu opremu za lasersku intervenciju nabavilo samo nekoliko zdravstvenih institucijia (VMA, KBC Kragujevac i dve privatne klinike u Beogradu). Komercijalna cena takve operacije prevazilazi finansijske mogućnosti većine naših pacijenata pa smo procenili da za sada nije isplativo za našu ustanovu da uvodi ovu vrstu procedura.

Danas operisan – sutra kod kuće
Prednost hirurgije vena je takozvani „One Day Surgery”. Pacijenti u bolnici provode manje od 48 sati. Bolnicu napuštaju 24 sata nakon hirurške intervencije, a za nekoliko dana su već sposobni za uobičajene radne aktivnosti. Nastojimo da izađemo u susret svim pacijentima, i onima koji moraju na operaciju zbog zdravstvenih tegoba kao i onima koji dolaze iz estetskih razloga – kaže dr Petrović.

Potpetica venu čuva
Često se čuje da u prevenciji oboljenja krvnih sudova nogu značajnu ulogu ima kakvu obuću nosimo i kakvom položaju je najčešće naša potkolenica. Obuća mora biti dobra, udobna, meka, da ne pravi žuljeve. O udobnoj obući naročito treba da vode računa osobe koje boluju od dijabetesa jer su, zbog slabe periferne cirkulacije, sklone stvaranju rana na stopalima, koje teško zarastaju. Često se postavlja pitanje da li visoke potpetice utiču na krvne sudove. Na arterije ne, ali na vene vrlo je moguće. U principu motorni sistem čoveka nije pravljen da čovek hoda na prstima, znači stopalo je prilagođeno da se hoda na ravnom. I upravo povećano opterećenje mišićnog i koštano-zglobnog sistema može indirektno uticati i na venski protok.
Dodaj: Dodaj na Facebook Podeli na Twitteru Pošalji na Myspace Dodaj u tvoj del.icio.us Diguj

Prijavite se ne feed komentara Komentara (2 poslato):

Lučić Dušan 20/01/2010 13:16:31
Molimo vas da mi javite da li je potrebno ispitivanje doplerom ako je samo otok o donjem zgobu stopala kao i da li se ovo ispitivanje svuda plaća.
Unapred hvala na odgovoru.
Lučić
tatjana mutavdzic 17/07/2008 13:13:42
Trenutno imam vrlo slicne tegobe pa bih vas molila ya kontakt
telefon dr Petrovica

Tanja
ukupno: 2 | prikazano: 1 - 2
Pošaljite komentar comment
Unesite kod sa slike:
  • email Pošalji prijatelju
  • print Verzija za štampu
  • Plain text Samo tekst
Tagovi
Nema tagova za ovaj članak
Oceni članak
3.62