Koliko životnih uloga igrate?
Zašto ljudi vole da stavljaju maske na lice? Vreme karnevalskog ludovanja za mnoge je idealna prilika da pobegnu od stvarnosti i, barem na trenutak, budu neko drugi. Maske koje pri tom stavljaju neretko znače mnogo više od onoga što vizuelno predstavljaju.
Iz njih se mogu iščitati skrivene želje, čak i osobine onih koji ih nose. Ali, osim tih bezazlenih i zabavnih karnevalskih maski, postoje i one druge, životne, iza kojih se skrivaju osobe koje se iz nekog razloga boje da pokažu svoje pravo lice.
Ko plaća grehe?
Uz karnevalske običaje u svetu vezane su različite priče. Nekada su maskama pokušavali da oteraju zimu i dozovu proleće. Ako bi se u tome uspelo, proleće bi ranije došlo, a usevi bi bili plodni. Neki su maskama terali neprijatelja s vrata, a prema nekim običajima postojao je prerušeni „krivac“ koji je redovno plaćao kaznu za grehe koje su počinili ljudi toga kraja u protekloj godini. Ti običaji ponegde su se zadržali i danas... Na primer, na gradskim trgovima spaljuju „princa karnevala“, što nagoveštva bolje sutra. Ono u kojem će, između ostalog, biti i manje životnih maski.
- Ljudi stavljaju maske, prikrivaju sebe i pokušavaju da se ponašaju onako kako misle da bi trebalo da bi ih drugi bolje prihvatili. Tako žele da pruže pozitivnu sliku o sebi i prikriju slabe tačke. Mislim da je katkad dobro nositi masku. Loše je ne znati da je nosimo - kaže jedna Kragujevčanka na internet forumu.
I zaista, neki se ljudi „maskiraju“ svesno kako bi se lakše zaštitili od okoline ili, još češće, da bi ostavili bolji utisak.
Ima i onih koji se bore protiv maski i žele da ostanu dosledni sebi, ali u vrtlogu života posustaju ili ostaju neshvaćeni.
- U psihologiji postoji termin socijalna osvešćenost. Naime, svaki čovek je svestan kakvo je ponašanje društveno poželjno, pa se ponaša u skladu s tim kako bi ostavio bolji utisak. To je u određenim granicama normalno i događa se svakodnevno - kaže psiholog Majda Rijavec.
Nema čoveka koji može da kaže kako se u svakoj situaciji ponaša isto, dosledno sebi, i kako ne pokušava svoje postupke da prilagodi trenutno poželjnom ponašanju. Neki su ljudi u proceni poželjnog ponašanja manje vešti od drugih, ali zato postoje opšte društvene vrednosti koje su na ceni u svim vremenima i kulturama.
Ni porodica nije izuzeta
- Na prvom bi mestu bili inteligencija i znanje, jer svi imamo potrebu drugima da pokažemo koliko vredimo i koje su naše veštine zbog kojih bi trebalo da nas uvažavaju. Na ceni su i odvažnost i hrabrost. Svako je katkad sreo osobu koja je imala velike planove sve dok zaista nije trebalo delovati i pokazati hrabrost. Za takve ljude često kažemo da su „jaki samo na jeziku“. Humanost je još jedna osobina zbog koje želimo da nas drugi cene, baš kao i pravednost, te spremnost na pomoć - kaže Majda Rijavec.Ali ljudsko ponašanje ne zavisi samo od utiska koji želimo da ostavimo na druge, nego i od situacije u kojoj se nalazimo. Ako se, na primer, kandidujemo za neki posao, normalno je da ćemo pokušati da ostavimo što bolji utisak na potencijalnog poslodavca, pazimo kako i šta govorimo, kako smo odeveni... - kaže psiholog, napominjući kako su, u skladu s tim, maske sveprisutne: u radnoj sredini, među prijateljima, čak i u vlastitoj porodici.
Zavisno od toga na koga želimo da ostavimo određeni utisak i šta se od nas očekuje, menjamo maske.
- U Americi se, na primer, ljudi prilikom upoznavanja smeju više nego drugi Zašto ljudi vole da stavljaju maske na lice? Vreme karnevalskog ludovanja za mnoge je idealna prilika da pobegnu od stvarnosti i, barem na trenutak, budu neko drugi. Maske koje pri tom stavljaju neretko znače mnogo više od onoga što vizuelno predstavljaju.
Iz njih se mogu iščitati skrivene želje, čak i osobine onih koji ih nose. Ali, osim tih bezazlenih i zabavnih karnevalskih maski, postoje i one druge, životne, iza kojih se skrivaju osobe koje se iz nekog razloga boje da pokažu svoje pravo lice.
A šta je s ljubavlju?
- Ako ste u situaciji u kojoj je, na primer, poštenje na ceni, pokušaćete da se tako ponašate iako to možda i nije vaša jača strana. To činimo iz dva razloga. Prvi je samopoštovanje, a drugi je pragmatičnost - kaže Majda Rijavec.Stavljanje maski tako je u određenim
granicama normalno i najčešće bezazleno. Osim što drugima žele da se prikažu boljima nego što jesu, ljudi na isti način lažu i sami sebi, pokušavajući da sebe uvere kako su dobri, uspešni u onome što rade, da ih drugi vole, da su uvek spremni da pomognu..., premda podsvesno znaju da to baš i nije tako.
Nekim ljudima najčešće nije stalo do tuđeg mišljenja. Za njih se uopšteno
kaže kako imaju više samopouzdanja
i integriteta.
Takvo autentično ponašanje najpoželjnije je, na primer, u ljubavi ili prijateljstvu.
- Kad mi neko dolazi na razgovor za posao, ne očekujem da će mi odmah otkriti sve svoje negativne strane. Ali, kad neko blizak počne da se pretvara i „pokazuje“ da je ono što nije, razočaram se. Nedavno sam izašla iz trogodišnje veze na kraju koje se pokazalo da osoba nije onakva kakvom se predstavljala - priča 35-godišnja Jagoda, ekonomista iz Niša.
Čovek može da glumi i menja maske neko vreme, no kad-tad istina izađe na videlo. Kada je reč o iskrenim osećajima i odnosima, maske su nepotrebne, ali nastojeći da se prilagodimo svetu u kojem živimo, sasvim je opravdano, pa i poželjno, pomalo iskriviti istinu i ostati u okvirima očekivanog ponašanja.
Jer od toga ponekad svi imaju koristi!
Tekst: Danijela Petrov Priredila: Marija Jakob












Pošaljite komentar