NEGA DEČJE KOŽE
Nega i zaštita dečje kože uvek predstavlja osetljivu temu, kako za roditelje kojima je zdravlje i dobrobit dece na prvom mestu, tako i za proizvođače kozmetičkih preparata, koji treba da izrade proizvod sa maksimalnim učinkom i minimalnim rizikom prilikom upotrebe.
Doktorka Zorica Milosavljević, dermatovenerolog u domu zdravlja „Dr Ristić“ savetuje roditeljima da budu oprezni prilikom kupovine preparata za negu kože svojih mališana, da pažljivo pročitaju šta piše na etiketi proizvoda, kako se koristi i da se radije opredeljuju za brendirane preparate, jer su se oni dugogodišnjim opstankom na tržištu izborili za svoje mesto. Doktorka Milosavljević objašnjava da ljudska koža i mozak nastaju od istog klicinog listića, što znači da sve što se događa sa mozgom (bilo svesnim ili nesvesnim delom), može da se reflektuje na kožu. Ako je beba nervozna, ako joj rastu zubići, ako je uplašena ili slično – sva ta raspoloženja mogu direktno da utiču na bebinu kožu. Dr Milosavljević podseća da se koža bebe i dece znatno razlikuje od kože odraslih.
– Kod beba i dece površinski sloj kože je pet puta tanji i sporije se obnavlja nego kod odraslih osoba. Kod male dece nije razvijen hidrolipidni sloj ili masnoća, a kad nema masnoće onda nije razvijen ni ph kiselinski zaštitni sloj. To može lakše da dovede do bakterijskih infekcija. Kod beba nisu dovoljno zrele lojne i znojne žlezde, pa moramo posebno da vodimo računa o oblačenju. Ranije se smatralo da dete do tela treba da nosi pamučne tkanine, ali treba imati na umu da pamuk zadržava vlagu zbog čega deca imaju osećaj da im je hladno – ističe dr Milosavljević.
Ona napominje da nega i zaštita mora da bude prilagođena uzrastu i tipu dečje kože i da danas sve veći broj dece ima stečenu suvu i osetljivu kožu ili su sklona alergijama i ekcemima.
– Preparati za čišćenje dečje kože imaju zadatak da uklone nečistoće i izlučevine tela, patogene mikroorganizme i ostatke kozmetičkih preparata sa površine kože. Tradicionalan stav da novorođenče treba kupati svaki dan danas je napušten, pa se roditeljima preporučuje da svaki dan peru samo intimne zone, a da se koža prebriše vlažnom pelenom ili peškirom. U tom slučaju se beba može kupati dva puta nedeljno. Ali, čak i ako neko želi da svoje dete kupa svaki dan, mnogo je bolje koristiti samo toplu vodu i ne insistirati na sapunima i kupkama, jer je dečja koža osetljiva. Posle kupanja bebu treba obavezno namazati nekim hidrantnim preparatom (to je najčešće mleko), a najbolji su oni koji sadrže ureu. Preparati za negu dečje kože obezbeđuju koži dovoljnu količinu lipida koji su odstranjeni tokom kupanja, održavaju kožu vlažnom, smanjuju trenje i štite je od nečistoća. Zaštitni preparati mogu da štite kožu dece od delovanja urina i fecesa, od štetnog delovanja sunca, od uboda insekata – ističe dr Milosavljević, napominjući da veliki broj proizvoda dečje kozmetike pripada višenamenskim preparatima, pri čemu je u jednom proizvodu kombinovano više različitih delovanja (najčešće nega i zaštita).
Ona kaže da dečju kožu treba negovati svakodnevno, i zimi i leti, i to tako što se hidrantni preparat može namazati nekoliko puta u toku dana. Posebno je osetljiv period prelaska zime u proleće, jer promena temperature i vetar dodatno isušuju dečju kožu, tako da mališanima kada izlaze napolje treba namazati ruke, lice i uši. Komentarišući činjenicu da roditelji najčešće koriste Pavlovićevu mast, dr Milosavljević kaže da ta krema jeste kvalitetna, ali napominje da veliki broj dece sa osetljivom kožom nepovoljno reaguje na lanolin, koji je jedan od glavnih sastojaka ove masti. Naša sagovornica ne preporučuje korišćenje talka, zato što na prevojima stvara grudvice koje mogu da oštete kožu, što dalje uzrokuje infekcije, dok se ulje može upotrebljavati povremeno.
OBRATITE PAŽNJU PRILIKOM KUPOVINE PREPARATA
*preparat mora da ima oznaku da ne sadrži konzervans
* da nema parfema
*ne sadrži veštačke boje
* da nije fotosenzitivan, odnosno da ne izaziva pege i fleke
* da je dermatološki testiran
* da je hipoalergijski
* ne izaziva suze
A KOSA?
Pravilo je da se kose pere onoliko često koliko se pere i telo. Dovoljno je jedno šamponiranje i ispiranje, uz upotrebu najblažih preparata. Kosa se pere jagodicama prstiju, blagim kružnim pokretima. I sa negom usne šupljine treba početi što pre. Danas na tržištu postoje posebno dizajnirane četkice za zube za najmlađe, na kojima je tvrdoća dlačica prilagođena uzrastu i tipu desni i zuba.
ZAŠTITA OD SUNCA
Jedno od najčešćih pitanja roditelja odnosi se na zaštitu dečje kože od sunca. Preporuka stručnjaka je da bebe do šest meseci uopšte ne treba izlagati suncu. Posle toga mališani obavezno treba da nose šeširić na glavi, da budu prikladno obučeni, a neophodno je da se koža zaštiti specijalnim preratima za tu namenu, dok na usta treba namazati labelo. Ovi preparati se nanose više puta u toku dana, a prilikom kupovine obratite pažnju da zaštitni faktor bude što veći (najmanje 25) i da je vodootporan.
Treba znati da se u Evropi proizvode preparati sa zaštitnim faktorom do 50 plus, a u Americi i Kanadi do 90. To ne znači da su američki bolji i da više štite, već je reč o različitim jedinicama koje se koriste prilikom numeracije. Decu nikako ne bi trebalo izlagati suncu u periodu od 10 do 16 sati. Roditelji takođe treba da prate preko sredstava javnog informisanja koliki je indeks zračenja. Doktorka Zorica Milosavljević napominje da je u prvih 17 godina kumulativni efekat sunca najveći (sve ono što od njega dobijemo), tako da su fleke, pege, bore, keratoze i ozbiljnija oboljenja u kasnijem životnom dobu veoma često posledica izloženosti sunčevom zračenju u mladosti.












Pošaljite komentar